Kako je Humminbird Side Imaging i Autochart Live unaprijedio moj ribolov

PR / Broj 121 / Prosinac / Siječanj / Veljača / 2019. / 2020.

Sonare koristim jako dugo, a Humminbird uređaje posljednjih nekoliko godina. Međutim unazad zadnje dvije godine sam se odlučio malo intenzivnije osloniti na sonare u pronalaženju podvodnih pozicija, riba i percipiranju šire slike onoga što se dešava pod vodom. Iako vjerujem da sam mnogo napredovao u korištenju funkcija i interpretaciji signala još uvijek nisam niti sam blizu potencijala koji su dostupni u današnjim uređajima. Jednostavno mi fale sati na vodi koje nemam. Zapamtite, niti jedan sonar na svijetu bez obzira na zapanjujuće prikaze neće sam naći ribu. Svaki sonar je samo alat u kojeg je potrebno uložiti jako puno vremena i najčešće empirijski kroz pogreške i zaključke možete postati sigurni u to što gledate ili tražite…Priče da sonar oduzima čar ribolova uglavnom plasiraju ribolovci koji ga praktično nikad nisu ni koristili. Pokušajte samo u praksi vidjeti nešto na sonaru, okrenuti čamac i precizno ubaciti na to mjesto pa će vam biti jasno o čemu govorim….

Piše: Dalien

Side i Down Imaging nezamijenjiv alat u pronalaženju strukture

Iako sonari postoje već pedesetak godina, u posljednjih petnaestak godina se njihov razvoj eksponencijalno ubrzava kao i sa svim ostalim gadgetima danas. Želim reći da se u posljednjih dvadesetak godina od fishfindera sa 2D prikazom na 200 kHZ i nekim osnovnim GPS-om otišlo na sonar kao centralni uređaj vašeg plovila sa GPS personaliziranim kartama i novim tehnologijama bacanja zrake, uživo praćenja kretanja ribe i radu na puno većim frekvencijama koje daju doslovno sliku na ekranu. Side imaging je velik iskorak u ovom kontekstu jer se radi o frekvencijama 400, 800 Khz i 1200 MHz (Mega Imaging) i sonda baca zraku bočno ocrtavajući dno poput fotokopirnog stroja. Za savršene prikaze potrebno se plovilom kretati optimalnom brzinom i podesiti brzinu prikaza. (Optimalno se kretati se brzinom 2-5 KM/h i staviti brzinu prikaza 2 ili 3). Rezultat će biti zapanjujuć. Drvo će izgledati kao drvo, nakupina kamenja će izgledati kao nakupina kamenja i slike će uglavnom biti poput fotografija provučene kroz neki filter. Za slatkovodni ribolov u kojem vam je struktura bitna, ne postoji bolji i brži način upoznavanja dna. Uz malo razumijevanja kako nastaje slika na ekranu, znati ćete gdje i kako stoji pojedino drvo, koliko ima grana i kako su postavljene, gdje završava kamenjar ili gdje i kako stoji nagli prijelaz ili kanal. U bass ligi uglavnom lovimo jezera sa travom i često je ključno pronaći izolirane ili najbolje pojaseve trave koji se ne vide okom, ali zato je sve kao nacrtano na Side i Down Imagingu. Side imaging jako dobro prikazuje i razliku u tvdoći dna jer je jači (tvrđi) signal uvijek svijetlije boje, dok su muljevita, mekša dna tamnije boje.

Doslovno je potreban jedan prolaz obalom za dobivanje potpune slike izgleda dna i strukture. Pogledajte samo prikaze u ovom tekstu koje sam snimio tijekom prošlih godina pa će vam biti jasno o čemu pričam. Što se Side Imaginga tiče, on ima domet do čak 120 metara na svaku stranu (lijevo, desno) međutim meni se u praksi domet od 20-35 metara pokazao najoptimalniji. Ponajviše iz razloga što se na većem dometu previše toga dešava i teško je analizirati detalje. Ekran od 7-9-10-12 ili čak 15 inča nije dovoljan da bi na 80 metara dometu analizirao strukture veličine jednog metra naprimjer. Veliki dometi mogu raditi u situacijama kad tražimo velike komade strukture (npr. polja posedonije na moru ili velike gromade kamenja).

Što se dometa tiče, SI radi do nekih 40-tak metara dubine, DI radi nešto dublje (do 80-90 m). Dakle tehnologija je uglavnom primjenjiva za pliće terene. Savršen prikaz svakog panja dvadeset metara na svaku stranu će biti i u pola metra dubine – za SI nema preplitke vode.

Kao i sa svim ostalim sonarima, što je frekvencija manja, domet je veći i definicija manja i obrnuto -. što je frekvencija veća, domet je manji, međutim definicija je bolja…

U rijeci Savi kada je mutnija voda se čini da manje frekvencije bolje „prolaze“ kroz partikle u vodi i da se na 400 KHz (što je najmanja frekvencija) dobiva najbolji prikaz.

Moram realno reći da SI na 5“ zaslonu nema previše smisla jer je ekran premali, ali već na Helixu od 7 inča pa naviše se struktura prilično dobro vidi. Što više inča ekrana, to bolji prikaz. Jedan savjet iz prakse – držite ekran što bliže očima dok skenirate, jer je zanimljive detalje jako teško vidjeti iz daljine. Veći ekrani će vam također omogućiti smislenu podjelu ekrana na više različitih pogleda(npr istovremeno gledate SI/DI i kartu….)

U praksi mi se čini da je 200 KHz sonar najosjetljiviji na ribu i često ga volim paralelno gledati sa DI signalom, ponajviše zato jer DI savršeno odvaja strukturu i otklanja lažne prikaze „riba“ 2D sonara.

Side i Down Imaging u konkretnom pronalaženju ribe

Osim strukture, Side i Down imaging se vrlo uspješno mogu koristiti i za lociranje riba. Američki bass profesinalci turnire koji se love offshore (dalje od obale i zaklona kojeg vide sa očima) ne mogu zamisliti bez ove tehnologije. Gledao sam jedan video u kojem Matt Lee otvoreno kaže da bez sonara i konkretnog gledanja i brojanja riba na prikazu ne bi znao niti jednog bassa uloviti dalje od obale. Naravno da čovjek poznaje ponašanje ribe od čijeg ulova živi i da nije to mislio doslovno, ali zbog veličine jezera na kojima oni love na turnirima, strukture i ribe ima toliko da je u par dana treninga i turnira nemoguće svako izgledno mjesto preloviti i empirijski se uvjeriti da li tu ribe ima ili nema. Dok ne vidi na određenoj strukturi „fleke“ koje prikazuju bassove neće uopće stati i zabaciti jer mu je to najčešće gubljenje vremena. Većina tih jezera su krcata svakakvim drugim predatorima i svom silom bijele ribe, stoga znati da gledaš baš u jato debelih bassova na polju školjaka veličine par kvadrata na prijelazu (ledge) nije niti malo jednostavna zadaća. Ako se tome nadoda da ovisno o aktivnosti ti isti bassevi mogu biti postavljeni u različitim dijelovima stupca vode, stvar postaje još kompliciranja. Inače majstori takozvanog ledge fishinga do te mjere čitaju svoje sonare i poznaju navike bassa da recimo kada ih vide suspendirane sa vanjske strane prijelaza iznad duboke vode znaju da su potpuno neaktivni i uopće ih neće pokušati loviti. Radije će se vratiti za sat-dva dok ih ne vide uz dno na samom prijelazu jer se tada hrane i uhvatljivi su. Možete li zamisliti koliko je sati/dana/tjedana/godina za konzolom neprekidno gledajući u ekran proveo npr Mark Rose koji je jedan od najboljih ledge ribolovaca, kad sa takvim samopouzdanjem dođe na turnir i 5 sati skenira po jezeru bez da uopće zabaci. On traži nova mjesta i provjerava na već poznatim lokacijama da li su bassevi aktivni na njima…sve to gleda preko ekrana i DI ili SI funkcije. Dodajmo još da ovo što sam opisao zna većina profesionalaca, pa se dodatno nadmeću tko će pronaći suptilniju strukturu koju su ostali previdjeli – to su dani/tjedni/godine vremena provedene pred ekranom sonara!

Ovo je mala digresija od neke naše ribolovne stvarnosti,ali jako dobar primjer kako se smisleno koristi sonar i koliko je potrebno vremena uložiti u rad sa njime. Uz sve to valja napomenuti i da mnogi od njih uz svu tehnologiju ne uspiju uloviti bassa za osam sati ribolova na ponajboljim jezerima – ljudi koji od toga žive!

Side Imaging na Savi i konkretno traženje pojedinih smuđeva

Ribe se definitivno jako dobro vide na SI, a pogotovo na DI prikazu. DI prikaz je puno bolji za ribe koje se nalaze u vodenom stupcu, dok je SI fantastičan za ribu koja potpuno sjedi na dnu – poput smuđa u našim rijekama (Sava, Dunav…) sa pretežno pjeskovitim dnom. Po rasporedu, veličini i broju riba se kroz praksu može vrlo precizno pretpostaviti o kojoj je ribi riječ. Iako nisam ekspert, na Savi već prilično točno mogu odrediti da li prolazim jato deverika, šarana ili su možda ipak smuđevi na dnu. Stvar je u tome što se ribe na SI vide kao bijele crte na dnu. U savskim dinama se ribe uz dno vide doslovno kao nacrtane te je moguće doslovno brojati koliko se i kakvih riba nalazi lijevo ili desno od čamca. Do Side imaging tehnologije bio sam veliki skeptik kolega koji su tvrdili da mogu na sonaru naći smuđa, međutim nakon SI tehnologije i ponešto vremena provedenog za konzolom počeo sam loviti smuđeve „na viđeno“!

Jači odraz je uvijek svijetlije bijele boje pa se ribe u dinama-pijesku kao generalno mekšem dnu izrazito dobro vide. Ovisno o udaljenosti sjene možete zaključiti i koliko je riba udaljena od dna. Kada sjene nema uopće, riba je skroz na dnu i tako najčešće „sjede“ smuđevi.

Helix vs Solix

U ovom pasusu bi na brzinu htio usporediti Helix i Solix uređaj jer sam radio na oba i mene je prije jako zanimalo koja je razlika. Imam jako dobre vijesti za vas koji posjedujete ili mislite posjedovati pristupačniji Helix. SI prikaz, osjetljivost sonde i prikaz autocharta su potpuno isti. Ok, Solix ima bolji kontrast, touch screen sa kojim su neke stvari puno lakše, veće ekrane, ali sam prikaz je potpuno isti. Helix čak ima neka zgodnija rješenja i opcije poput Screen shota sa waypointom i udaljenost zadnjih deset točaka. Iako je Solix generalno bolji uređaj, sa Helixom uz puno prihvatljiviju cijenu zasigurno niste zaknuti za najbitnije – kvalitetu prikaza!

Kada dođete na tvrđi teren ribu je teže vidjeti jer i dno „svijetli“ samo po sebi. Bitno je konstantno podešavati osjetljivost kako bi izolirali ribe ili zanimljive signale koji se vide na ekranu. Za ribe bliže sondi osjetljivost smanjujem, a što je riba dalje pojačavam osjetljivost. Ovo je velika prednost Humminbird uređaja jer se manualno može podešavati osjetljivost, kontrast, oštrina, domet, brzina prikaza, boja ekrana, frekvencija Side Imaginga…svi ovi parametri iznimno utječu na kvalitetu prikaza.

Nakon što sam locirao potencijalnog smuđa ili smuđeve, sidrim se uzvodno ukoso i u klasičnom jiggerskom tehnikom lepeze pretražujem potez gdje sam vidio ribe. Ovo nije niti malo jednostavno u praksi iz prve pogoditi, stoga je definitivno potrebno vježbati sa npr. zaklonom koji viri iz vode kako bi dobili osjećaj koliko je u stvarnosti udaljeno ono što vidite na ekranu i koliko zaostaje prikaz za realnom udaljenošću. Često stajem na jednu ili dvije ribe u paru, stoga baciti u tih njihovih par kvadrata zone griza nije uopće jednostavna zadaća.

Druga tehnika je da ribu označim waypointom i prateći mapu se usidrim ravno iznad nje. Za ovo je odličan GPS Heading sensor koji je vrlo precizan kompas koji pokazuje usmjerenje neovisno o kretanju plovila (pokazuje smjer i dok se plovilo ne kreće).

Nakon toga plasiram mamac na ribu ili što bliže njoj i „lerujem“ ga dajući ribi vremena da ga osjeti, priđe mu i napadne…za ovo obožavam veće mamce poput Savage Gear Herring shad 16 ili 19 cm…

Moram iz svoje prakse spomenuti da GPS točke pogotovo sa strane na Side Imagingu nisu baš super precizne i morate ih uzeti sa rezervom. Više je razloga za to uključujući udaljenost uređaja i same sonde na čamcu, broju dostupnih satelita i kvaliteti GPS signala, kretanju plovila itd… Zapamtite da iako vam se čini da bacate točno na waypoint on može biti i nekoliko metara lijevo desno, bliže ili dalje od točke na ekranu.

HUMMINBIRD 360°

Humminbird 360 je rotirajuća sonda koja se montira najčešće na osovinu pramčanog elektromotora. Kako se sonda rotira baca signal u krug i takvu sliku reproducira na zaslonu vašeg Humminbird uređaja – otuda ime 360°. U settingu se moze podesiti brzina okretanja sonde, izolirati područje koje se želi pokrivati, domet, osjetljivost itd…

Ovo je slika ekrana jedne od pozicija koje smo lovili na 5/6 kolu bass lige na Puškašu. Jasno se vidi pozija položaj i oblik potopljenih pojaseva trave i što je najbolje vidi se i prema naprijed. Humminbird 360 omogućava da loviš strukturu koja se nalazi ispred čamca. Mogu slobodno reći da nam je ova funkcija pomogla upasti u repku za SAD…

Ovo je prva generacija 360, ove godine je izašao 360 u Mega-imaging frekvenciji sa puno boljom definicijom. Bitno je napomenuti za 360 da najbolje funkcionira kada plovilo stoji.

Autochart live

Ovaj alat je dostupan na svim Helix i Solix uređajima moderne generacije i radi se o kustomiziranom stvaranju podvodne karte jezera, rijeke ili mora. Autochart live se uključi i kako se krećemo čamcem sonar stvara kartu na putu koji prolazimo. Potrebno je dakle u određenoj „mreži“ proći zanimljive dijelove na kojima želimo napraviti kartu kako bi se podaci za sve dijelove područja koje kartiramo popunili. Obzirom da je pokrivenost Navionics-om ili sličnom kartom naših slatkovodnih voda gotovo nikakva, a morske konture znaju biti iznimno netočne, ova funkcija je iznimno korisna za sve ribolovce. Vjerujem da je na stranicama ovog časopisa bilo riječi o Autochart-u, pa ću odmah prijeći na vlastita iskustva. Obzirom na mnoge opcije podešavanja, moguće je dobiti iznimno preglednu kartu, a glavna funkcija je zadati na karti opseg prikaza. Ukoliko u jezeru koje nije dublje od 6 metara stavite domet 0-6 metara i stavite podjelu kontura na najmanji korak od 0,25 metara i najmanji i najsuptilniji prijelazi će doći do izražaja i biti vrlo uočljivi u paleti boja. Ista stvar je i na moru. Ukoliko lovite brak na 60 metara, a okolna je dubina 90 metara, stavite pojas prikaza 50-80 metara. Manji padovi, platoi i oštriji bridovi će doći do izražaja. Odmah će biti jasnije sa koje strane je pad blaži ili oštriji. Tu su i opcije prikaza tvrdoće dna i vegetacije. Autochart live omogućava da obratite pozornost i lakše uočite suptilna svojstva podvodne strukture, ali i da se lakše orijentirate na značajnijim prijelazima, usjecima, platoima i ostalom. Ovakav osjećaj za detalj i suptilnije značajke strukture poput prijelaza tvrdo-meko dno ili pronalaženje malih napravilnosti na prijelazu od kojih se može razviti šablona su ključ za napredak u mom ribolovu.

Prvo pozitivno iskustvo sa Autochart Liveom je bio u Mađarskoj kada sam na mapi vidio lijepo kamenje u 3,5 metara dubine koje je bilo vrlo blizu dubokoj vodi i činilo se idealnim mjestom za debele basseve koji su u rano proljeće iz duboke vode kretali prema plićoj uvali na mrijest. Skoro svako kamenje koje sam našao na takvim mjestima je dalo griz. Razvio sam šablonu koja nije bila očita i koju je bilo moguće naći samo pomoći Side Imaginga i Aurtochart live-a. Možda u nekom slobodnom ribolovu ovakve nijanse i nisu toliko presudne, ali npr. u morskom jiggingu, bassolovu pa i u ribolovu smuđa, ovakve stvari mogu otvoriti vrata potpuno novim spoznajama i razumijevanju ponašanja riba te načinu na koji se lovi. Autochart live također omogućava iznimno precizno pozicioniranje čamca u prostornoj relaciji naspram potencijalne strukture bez da moramo čamcem prijeći preko mjesta.

Za funkcionalno korištenje sonara je potrebno uložiti vrijeme

Mi članovi bass lige i redovni sudionici svjetskih prvenstava smo u velikom zaostatku, jer nemamo prakse u korištenju sonara i općenito nam je vještina korištenjaa sonara u smislu čitanja kontura i spajanju uzorka koje treba loviti, upotreba waypointa i traženje riba na vrlo niskom stupnju….gotovo nikakvom. Ja sam ove godine pokušao to promijeniti barem što se mene tiče i svjesno sam nekoliko dana uložio u to. Iako sam neke stvari shvatio, relativno dobro svladao menije i podešavanje prikaza, još uvijek nemam dovoljno sampouzdanja i saznanja da kolo Hvatske bass lige odlovim samo na offshore strukturi koju sam našao na sonaru. U smuđolovu sam također punih desetak dana prošle zime posvetio gledanju i učenju pozicioniranja i traženju riba. Učio sam se, i učim se dalje da disciplinirano ne bacam dok nisam siguran da vidim smuđeve ili da sam našao izgledno mjesto za pokušati. Hoću reći da morate u glavi presjeći da je korištenje sonara nešto što želite svladati i nešto u što ste spremni uložiti ribolovne sate i dane. Iskreno vas mora zanimati i veseliti kada vidite zanimljiv prikaz, jer ukoliko vas to ne zanima, sumnjam da ćete vi ili vaš kompanjon imati živaca gledati u ekran sate i sate. U svakom slučaju, današnji sonari koji i ne moraju biti preskupi nude jako puno vrlo korisnih funkcija koje će zasigurno pridonijeti vašem uspjehu i široj slici onoga što se dešava pod vodom ukoliko u njihovo korištenje i interpretaciju uložite određeno vrijeme.

YouTube za lakše razumijevanje

U jednom ovakvom tekstu je nemoguće objasniti sve funkcije menija i način rada Side Imaginga i Autochart Live-a, stoga pogledajte ove YT prezentacije u kojima Dalien na hrvatskom jeziku pojašnjava Side imaging, Autochart live i rad sa Waypoint točkama

Humminbird Helix Side Imaging prezentacija na hrvatskom jeziku :

Humminbird Autochart live – tutorial Hrvatski

Humminbird Helix waypoint (GPS točke) opcije (Screenshot, casting rings, waypoint proximity flags)

Slične objave

Praktični Ribolov More br. 29 / Kolovoz / Rujan / Listopad / 2020.

Praktični Ribolov More broj 28 / Svibanj / Lipanj / Srpanj / 2020.