Gdje roniti ovog proljeća?

PR / Broj 13 / Travanj / 2009.

Zrak je topao more je hladno, dani su vedriji more mutnije, na kopnu sve vrvi od života ali i u moru, to su glavne odlike proljeća. E da i još jedna, svi smo sretniji!

Piše: Pero Ugarković

Baš smo nedavno pričali u klubu kako smo se proteklog mjeseca svi od reda smrzli i zaključili da se ne sjećamo kad je more bilo ovako hladno. Navodno smo u fazi globalnog zatopljenja, a more nikad hladnije, po meni globalno zatopljenje nije nužno toplina već poremećeni sustav koji sa sobom nosi nepredvidljivosti, ali o tome neka razglabaju pravi stručnjaci. Neki dan sam na Ćiovu ronio i more je bilo 10.5 C¸stupnjeva temperature, ruke su mi otpale. A riba je naravno bila na nekom drugom dubljem i toplijem mjestu. No kad smo na moru onda samim time dan ne može biti loš. Iskoristio sam ga za čišćenje propele od naslaga crva i rakova koji usporavaju brod i našao jednu hobotnicu za nekoliko narednih večera . Ako volite hobotnice sad je najbolje vrijeme za njih, osim što su jako česte i one su i velike. No dobro, mojih 10 stupnjeva je sitnica za 7 koliko imaju Istrijani na sjeveru i lovci pod Velebitom. Kad smo već kod tog Senjskog područja moram javno čestitati Tomislavu koji je proteklog mjeseca izvadio najvećeg meni poznatog ugora ikad uhvaćenog u sportskom ribolovu, 40 kg. Ovu anakondu izvukao je sa dubine od 17 metara koristeći jako kratku pušku od 60 cm što je zaista borba u koju se ne bi prosječan čovjek upustio, ali zato svi sanjamo i idemo u ribolov da doživimo nešto što možemo prepričavati.

Plavi Kvarner

Usprkos svim lošim vremenskim prilikama koje su nas prikovale kući ove zime vrijeme se mora poboljšati, a ta promjena je naravno već sada u tijeku. Travanj i svibanj prvi su mjeseci u kojima se tradicionalno u podvodnom ribolovu počinju češće loviti sparidne vrste riba kao što su komarče, fratri, a posebno kantari koji su upravo u ovo doba i najčešći. Ako se mislite gdje loviti za prvomajske praznike onda je moj savjet svakako Kvarner i njegove kamene litice Cresa, Krka, Raba ali i ostalih dijelova, koje u sebi kriju nešto na čemu smo mi južnjaci lagano i zavidni, mnoštvo kantara. Iz najdubljih dijelova obale veliki mužjaci penju se u plitko more pa ih možemo naći već od 5 metara dubine. U ovo doba kantari su i najljepši izgledom, kričavo plave boje. Nažalost razlog njihovog dolaska u plitko more je parenje ali ima ih zaista u velikom broju i nećemo napraviti nikakvu štetu ako odvojimo nekoliko primjeraka iz velikog jata. Puno veće probleme kantari će doživjeti od raznih krivolovaca ali i zapasa. Moram još spomenuti i neselektivne udičare koji će na takvoj poziciji loviti cijele noći i pohvatati stotine komada (nije problem riblov nego prelov). Na južnom dijelu naše obale kantare nećete susresti osim ako ne otiđete na otoke otvorenog mora ili na brakove. Lov na kantare specifičan je jer na taj način možemo loviti jednom tehnikom kojom ćemo na ostale ribe ići jako rijetko. To je naravno lov poniranjem, tj. padanjem prema ribi koja se naravno udaljava ali ronioc svojim laganim pokretima može doći do razdaljine sa koje može pucati. Kod izvođenja ove tehnike često se dogodi da nam se riba „ne otvori“ što znači da nam stalno pokazuje leđa, dio tijela u kojemu je najtanja što dodatno otežava situaciju. Za lov kantara dostatne su nam kraće puške do 100 cm, a možemo loviti i sa strijelom koja ima osti. Prilikom lova kantara ne preporučam korištenje duplih laštika montiranih na kraće puške što je postalo popularno u zadnje vrijeme. Brzinu hica nećemo toliko povećati jer kraće puške već sa standardnim jednostavnim setupom imaju dovoljno tira (dužine dometa), ono što ćemo dobiti je probojnost koja nam kod ove vrste ribe zasigurno ne treba. Prilikom lova poniranjem potrebna nam je preciznost koju lako možemo izgubiti trzajem prouzrokovanim stavljanjem dodatnih laštika.

Hladno more

Ono što je odlika proljeća za razliku od ostalih dijelova godine je sigurno nesrazmjer u temperaturi mora i zraka. Nakon duge zime more se tek počelo grijati, a za razliku od zraka to je dugotrajan proces. Ljudi su se tek počeli privikavati na kratke rukave, pregrijane automobile i sl. i ne mogu dočekati trenutak da se bace u more, no tamo ih čeka iznenađenje. More je još uvijek hladno! Totalno suprotno od jeseni. Doduše osjet hladnoće varira od čovjeka do čovjeka jer nemamo svi isti metabolizam i masne naslage. Za proljetne zarone sve do kraja svibnja pripremite se kao da idete roniti zimi, tj. ne vadite 5 mm odijela iz ormara već ronite sa debljim odijelima. Osim u slučajevima kada se roni sa pododijelom. Zbog toga što još ne trebamo ići duboko za ribom debela odijela neće nam biti teret. Ono što možete smanjiti u odnosu na zimu je debljina rukavica i možda čak i čarapa, no budite oprezni jer svaki čovjek je drugačiji pa probajte naći svoju ugodnu kombinaciju prije nego se zaputite negdje dalje gdje više nema presvlačenja.

Šuljanje uz obalu je tehnika koja u ovo doba godine daje dobre rezultate jer se mnoge vrste hrane upravo u najplićim dijelovima obale koji zbog topline imaju dosta hrane. Istodobno još uvijek nema velikih gužvi prouzrokovanih turistima koji kao u ljetnim mjesecima neprestano bruje po moru. Salpa je jedna od najčešćih vrsta uz obalu jer je vegetarijanac, a razdoblje je algi. Sa salpama dolaze i ostale vrste poput pica i komarče i iskorištavaju njihovu stražu. U slučaju da uočite veliko jato salpi približite mu se što sporije možete, uvijek je jedna od riba iz jata na oprezu i ako ste nju preplašili sve će ribe pobjeći uključujući i ribe koje nisu salpe. Istodobno dok se približavate jatu pregledajte užu okolicu za već spomenutim picem ili komarčom. Osim jata salpi i velika jata cipli su karakteristična za proljetno vrijeme, isto kao što se među salpama kriju komarče tako se i među ciplima kriju lubini. Lubin na proljeće je dosta čest u ribolovu na šuljanje iako ga jedno vrijeme krajem zime nije bilo za vidjeti. Kod proljetnog šuljanja odabiremo plitko položene terene kakvih na našoj obali ima jako puno. Maloprije sam spomenuo da su za kantare dostatne puške do 100 cm što je dobro jer gdje god pošli neće biti previše filozofiranja prilikom odabira puške. Osim što je u proljeće mutno more pa su duge puške prilično neefikasne, za šuljanje u pliće položenom terenu kratka puška jedino je rješenje za mnoge udarce strijelom od kamen. Vrlo je vjerojatno da će riba poput komarče ili pica biti na dnu te ćemo je naglo iznenaditi, ako pričekate da se pomakne biti će brža od vas.

Hobotnice

Ako će te išta sigurno uloviti ovo proljeće onda će to biti hobotnice. Ti glavonošci najviše raduju početnike jer su ukusni trofeji i ako ih nađemo prilično jednostavni su za uhvatiti. Ono što veseli na proljeće je to da se hobotnice bliže kraju svog života što znači da su najmasivnije u ovo doba godine. Velike hobotnice približile su se obali gdje su se parile i tu će ostati još neko vrijeme u potrazi za hranom. Već su se redovito širom Jadrana počeli javljati ulovi većih hobotnica pa čak i onih preko 7 kg težine. Za razliku od ljeta i jeseni kada su hobotnice veće od 1 kg dosta rjeđe ako sada otiđete na more jako je velika vjerojatnost da pronađete svog krakena. Također veća je mogućnost da će te vidjeti hobotnicu van rupe uz neki kamen ili čak i na velikim gromadama što će vam olakšati ulov.

Ako se odlučite gađati hobotnicu puškom gađajte malo iza očiju što će vam možda skratiti kasniji postupak usmrćivanja. No hobotnica nije jedini glavonožac koji je trenutno u obalnom području, tu je dakako i sipa. Sipe su također u proljetno doba prosječno najveće u godini i velika većina će ih upravo prirodno završiti svoj život u narednih mjesec ili dva. Veliki broj sipa radi migraciju iz dubljih predjela u obalne gdje će na kraju ostaviti svoja jajašca. Na pjeskovitim područjima sipa se preko dana obično zakopa u pijesak pa ju je u lovu puškom jako teško pronaći. Na kamenitim obalama znaju se zavući u neki vertikalni procjep i tamo prespavati, tako da slobodno možete pregledavati plitke rupe u potrazi za njima. Za vrijeme veće plime sipe će se najvjerojatnije hraniti u obalnom području a glavna meta su joj kozice, šuljanjem uz obalu moguće je naići na sipu velikih dimenzija koju je najbolje gađati puškom što više u središte tijela jer velika sipa ima dosta snage i mase da se u slučaju lošeg pogotka oslobodi strijele.

Mutno proljetno more

Jedna od glavnih odlika proljeća je veliko bujanje fitoplanktona. Iako je zimi more prilično mutno zbog miješanja slojeva mora, u proljeće kada se more počinje grijati bude se fitoplanktoni i zamućuju ga još i više što prve sezonske zarone čini prilično teškima. U ovom slučaju mutnoću uzrokuje povećani broj planktona a vidljivost je na nekim mjestima uz obalu rijetko preko 5 metara. U plivačkim bazenima gdje je klor ubio sve organizme bez problema možemo vidjeti drugu stranu odnosno 50 metara. Ako želite izbjeći mutno more moj savjet vam je da otiđete što dalje od kontinentalnog područja na otoke otvorenog mora i tamo uživate u blagodatima prvih sezonskih zarona. Fitoplankton buja zbog velike količine hranjivih sastojaka nitrata, sulfata itd. koje donose rijeke, vjetrovi i kanalizacija obalnih gradova. Dalje od obale tih hranjivih sastojaka ima znatno manje pa ih fitoplanktoni jako brzo potroše. U nekim područjima uz obalu gotovo je nemoguće zaroniti od cvjetanja mora koje je produkt poklapanja ovih uvjeta određenim vrstama fitoplanktonskih algi. Cvjetanje mora je jako uočljivo i izgleda kao da sluz pliva po površini mora. To je prirodan fenomen ali u posljednje vrijeme ljudski utjecaj doveo je do toga da u more ispuštamo sve više i više sastojaka koje pogoduju bujanju fitoplanktona pa se zna dogoditi da cvjetanje mora zahvati puno veću površinu od one koju bi prirodno zahvatio. Utjecaj čovjeka je u nekim područjima svijeta ali i Jadrana (Italija) doveo je do nastanka tzv. „mrtvih zona“ gdje naprosto ništa osim meduza i algi ne može preživjeti.

Zaključak

Pošto je more prilično mutno, a ribe koje sad hvatamo i onako ne zahtijevaju duge čeke i daleke domete jasno je da u ovo doba puške dužine preko 110 cm ne trebaju još izlaziti iz ormara. Naravno povremeni prolasci plave ribe poput palamide i pokoje lice ne znače da smo pogriješili u odabiru puške jer takve ribe su više slučajna meta za koju nikad nećemo sa sigurnošću moći reći da će nam ona biti i glavna meta. Isto tako ako ronimo puškom dužine 90 cm ne znači da ne možemo sa njom uloviti bilo koju ribu pa mnogi nazivaju dužine 90-100 cm „allround“ puškama ili prevedeno puške za sve prilike. A takve puške idealne su za ovo proljetno doba. Kad dođete na more nemojte se iznenaditi mutnoćom i zelenom bojom mora kao da ste došli na neko jezero. Mutno more ne znači da nećete vidjeti ribu, samo se krećite sporije i budite spremniji jer i riba vas slabije vidi. Ipak mislim da nakon duge zimske pauze toliko želite više otići u more da vam ništa ne može pokvariti dan.

Mijenjanje guma (laštika) na podvodnoj pušci

Slične objave

Praktični Ribolov More br. 29 / Kolovoz / Rujan / Listopad / 2020.

Praktični Ribolov More broj 28 / Svibanj / Lipanj / Srpanj / 2020.