(Ne)proljetni sipolov

PR / Broj 13 / Travanj / 2009.

Stiglo nam je i poljeće ali samo na kalendaru , vrijeme ove godine nikako ne radi za nas ribolovce i to me već polako sve više brine. Ne pamtim godinu sa ovoliko kiše,olujne bure, juga i tko zna kakvih meteoroloških neprilika (samo još nisu žabe i sjekire padale). Sigurno ste čuli onu staru morsku izreku “u po marča sipa i komarča” a eto mi smo već duboko zagazili u travanj, no sipa ni za lijek, a da ne govorimo o komarči…

Piše: Marin Hlobik

Pogađate da ću se u ovom tekstu pozabaviti ribolovom sipe. Iako su ulovi za sada siromašni, a za to je kriva temperatura mora koja je za ovo doba godine veoma niska, nekih 10 do 12 stupnjeva po Celzijusu, a sipi za mrijest potrebna je temperatura od 14 do 16 stupnjeva. Ja sam inače veliki optimist, stoga smatram (ili se bar nadam) da će sipolov biti u punom jeku kada vi budete čitali ove redove, a tada pravac u Istru! Sigurno se pitate zašto baš u Istru? Odgovor je veoma jednostavan , jer se sipe jedino u istarskom priobalju ovako masovno okupljaju na mrijest i taj fenomen nije nigdje drugdje na Jadranu zabilježen. Najprije se počnu loviti oko Umaga i Novigrada i tada kreću prema Poreču, Vrsaru i Rovinju, nakon toga se love u Puli i okolici, te se na kraju pojavljuju u Labinu i Rapcu.

Ono što je veoma važno za sipolov je stabilno i lijepo vrijeme, naime, kako sam prethodno naveo, sipa je veoma osjetljiva na temperaturu mora, te ukoliko je temperatura manja od one njoj potrebne, ne samo da nije aktivna u lovu i ne mrijesti se, nego može i uginuti od hladnoće. Zato se u posljednje vrijeme sipe zbog niske temperature mora i ne love, a domaći stari ribari tvrde da su sipe zakopane u pijesak i mulj i na taj način štede energiju i štite se od hladnoće.

Najbolje vrijeme za ribolov je lijep sunčan dan sa malo juga (ali malo, a ne 50 čvorova na sat i valove od 2.5 metra ), a može i bez vjetra . Ujutro su nekako ulovi puno izdašniji nego u popodnevnim satima, a noć je definitivno najlovnija, pogotovo ukoliko lovimo pod umjetnim svjetlom. Morate znati da je umjetna rasvjeta ili takozvani ,,feral,, zakonom zabranjen od 31.03. do 31.08., stoga ukoliko lovite iz plovila, prisiljeni ste loviti samo danju, no to vas ne treba obeshrabriti jer ulovi su i ovako fantastični . No ukoliko se želite okušati u noćnom sipolovu, morat ćete potražiti osvjetljene molove koji su pravi ,,hot spotovi“. Naravno, moramo obratiti i pozornost i na to kakvo je dno na mjestu na kojem lovimo. Meni osobno najdraže je loviti na pješčanom terenu, a ako je još malo prošaran kamenjem – to je to. Dubina neka vas ne zabrinjava, jer se sipe mogu odlično loviti i na malim dubinama, već od 1.5 pa sve do 30 metara.

Pribor i varalice za sipe

Što se pribora tiče, kod sipa ne treba previše komplicirati , treba nam jedan štap koji možemo koristiti sa obale i sa barke . Prednost bih dao spin štapovima od 30 do 60 grama i dužine od 2.40 do 3.00 metra. Od rola koristim srednje velike modele, na koje stane stotinjak metara najlona 0.30 mm debljine. Ovakva kombinacija štapa i role mi se pokazala najboljom jer je ukupna masa minimalna, stoga vas ne umara niti cjelodnevni sipolov . Još je jedna velika prednost spin štapova nad ostalim štapovima, a to je njihova krutost i brzina, naime, sipa ne lovi plijen poput lignje na polovini tijela, već svoj plijen grabi za glavu i stisak joj je puno jači nego kod lignje, stoga je potreban krut i brz štap, ne bismo li uspjeli varalicu provući kroz sipine krakove i zakačiti ju za snop iglica koji se nalazi na kraju varalice (rozeta). Preporučio bih da se na štapovima umjesto najlona koristi upredenica, jer je kontakt sa varalicom i dnom puno izravniji, a i kod kontre imamo veću prednost. Osobno koristim upredenice debljine od 0.16 do 0.20 mm. Mana upredenice je da ju kod zadijeva nije baš jednostavno prekinuti. Istina, sipe se love na pješčanim čistim terenima gdje zadijeva ne bi trebalo biti, no nažalost, čovjek se pobrinuo da ih i tu ima, tako da se možete boriti sa nekom starom odbačenom mrežom, konopcem, sajlom, a bliže obali i starim biciklima, frižiderima, štednjacima i slično. Ja to rješavam tako da na upredenicu zavežem otprilike metar najlona, ili još bolje, fluorokarbona od 0.25 do 0.30 mm debljine. Ovaj predvez mi služi kao amortizer i puno ga je lakše prekinuti ako zakačimo našu varalicu, a za spoj najlona i upredenice koristim Double Uni ili Tony Pena čvor.

Iz barke se u sipolovu koristi još i tradicionalna alatka (tunja), s kojom se lovi na prst i to ima svoje posebne čari, npr., kako se uz malo pažnje slaže najlon na dno barke pri vađenju ulova ili varalice. Naime iz barke lovimo i na 30 metara dubine, tako da možemo imati do 50 metara razmotanog najlona u barci. Ukoliko ne pazimo kako slažemo najlon, imamo lijepu zanimaciju sa otpetljavanjem zamršenog najlona, dok drugi vade sipe. Ipak, mi ribolovci smo snalažljivi ljudi i čim se malo uhodamo, nema nikakvih problema. Sve što vam treba je motalica (manživula), stotinjak metara najlona od 0.40 do 0.60 mm, vrtilica s kopčom, olovo sa virblom i varalica. Što se vrtilica i olova tiče, ja koristim samo jedan tip vrtilice, a to je Zebcova rolling snap-swivel br. 10, serijski broj je 6125 010. Ovo je fantastična vrtilica iz prostog razloga jer se na kopču direktno montira olovo što je od velike važnosti, jer se tada varalica nalazi nepsredno blizu dna gdje sipa lovi. Ovu vrtilicu koristim i u ribolovu štapom i na prst, kako sa obale tako i iz barke. Jedina je razlika u tome što iz barke montiramo veće olovo direktno na kopču, dok se u ribolovu sa obale montira kratki predvez sa manjim olovom na oko vrtilice. Što se olova tiče, za ribolov iz barke koristim olova sa virblom u obliku suze od 30 do 60 grama težine, ovisno o dubini na kojoj lovimo i o morskoj struji. Kod ribolova sa obale koristim manja olova od 3 do 10 grama težine, koje vežem na kratak tanji predvez , recimo 0.16. Dužina predveza se kreće između 15 i 30 cm dužine. Olovo ovdje ima ulogu čuvara, pomaže nam da varalicu vodimo pri samom dnu i ukoliko naletimo na zadjev olovo kvači i najčešće gubimo samo njega.

E sada da kažem nešto i o varalicama, skosavicama ili, kako ih mi u Rovinju nazivamo, ,,pušćama“. Kao i svih drugih varalica i pušći ima u raznim oblicima (imitacije riba ili škampa), raznim dekorima i različitih proizvođača, poput Yo-zurija, Yamashita, Carsona, Rapale, Duela, Zebca, DTD-a, itd… Svaki ribolovac ima svoje “favorite”, stoga ne bih htio ulaziti u te vode i otvarati nepotrebnu polemiku. Reći ću vam koje modele ja osobno preferiram, a na vama je da ih u praksi isprobate i pronađete modele i dekore koji vama najviše odgovaraju. Osobno najviše koristim domaće pušće iz Dugog rata koje proizvodi firma DTD (kupujmo Hrvatsko he – he ). Razlog zbog kojeg koristim njihove pušće je kvalitetna izrada i dekori, koji po meni najviše odgovaraju za ribolov sipa i lignji na Jadranu. Od DTD-ovih modela za sipolov najviše koristim ranja, glavoča i pirku, ribolike imitacije u veličini 3.0. U mojoj kutiji obavezno se nalaze još i pušće famozne japanske firme Yo-zuri. Odlični modeli su Ultra squid jig i Ultra squid jig laser u veličini M.

Taktika lova iz plovila

Ukoliko lovite iz čamca i ne poznajete teren, samo morate naći mjesto gdje se više barki zadržava, jer svi domaći ribolovci sada love sipe. U traženju terena može uvelike pomoći i ehosonder koji će vam precizno pokazati da li se nalazite na pjeskovitom terenu. Pri sipolovu se ne sidrimo nego se puštamo da nas struja ili vjetar lagano nose. Pušće bacamo u more i čekamo da potonu do dna i tada počinjemo sa laganim skosanjem, to jest jiganjem, neovisno da li lovimo štapom ili iz ruke. Kada sipa zgrabi pušću, osjetit ćemo otpor na prstu ili štapu (nema pumpanja ili bilo kakvih udaraca). Tada treba kontrirati i ravnomjerno i ujednačeno izvlačiti ulov. Sipu prihvaćamo rukom, a ukoliko se radi o većem primjerku, prihvaćamo ju podmetačem. Kada nam struja ili vjetar iznesu barku iz lovne zone , palimo motor i vraćamo se na početnu poziciju.

Sistem za sipolov iz barke

Taktika lova sa obale

Sipolov sa obale je sličan klasičnom ribolovu lignje , laganom varaličarenju ili jiganju škarpoča, uz neke male izmjene. Na vrtilicu s kopčom zavežemo kratki predvez tanjeg najlona sa olovom i montiramo pušću na koju mislimo loviti. Zabacujemo pušću što dalje i pričekamo da potone do dna. Kada je pušća potonula, krećemo sa vrlo laganim privlačenjem te, s vremena na vrijeme, za-jigamo i tada napravimo pauzu od nekoliko sekundi. Kada dođe do griza (bolje rečeno, kada se sipa objesi ) kontriramo i izvlačimo ulov bez taktiziranja. Manje sipe izvlačimo na obalu direktno sa štapom, dok veće primjerke izvlačimo podmetačem.

Sistem za sipolov sa obale

To bi bilo to što se sipolova tiče, mogu vam još poželjeti izvrsnu zabavu i lijepe ulove. Imajte na umu da kada dođe vrijeme i sipe polude, ulovi su pozamašni, stoga se treba kontrolirati ne bi li došlo do prelova. Ne moram ni napominjati da nedorasle primjerke treba pustiti da požive i izmrijeste se.

Bistro.

  Čišćenje rozeta na pušći

Slične objave

Povratak na Odru

Još smo kao klinci iz Zagreba velikogoričkom cestom biciklima dolazili do Odranskog ribiča, tada je Odra prirodno ulazila u kanal Sava-Odra i ribe je bilo u izobilju… Iako su se ti moji sporadični posjeti rijeci Odri nastavili i kad sam se motorizirao, te sam prošao i upoznao sve mrvice i kanale s desne strane kanala, kao i cijeli kanal, pa i samo njegovo ušće u Odru, moram priznati da mi je kao najbolji teren u sjećanju ostao upravo dio Odre koji sam nedavno ponovo posjetio sa sinom... Piše: Ivo Begović